Izradu internetske stranice projekta “Biomass2Biogas” sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

 

O projektu

Krajem 2014. godine, Europska komisija proširuje Energetsku strategiju za Europsku uniju do 2020. godine (2009/28/EC) te navodi ciljeve i scenarije do 2030. godine, propisivanjem Okvira za klimatske i energetske politike. Tim Okvirom predlaže se smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije od najmanje 27 %, kontinuirano poboljšavanje energetske učinkovitosti od također 27 % te osiguranje konkurentne, pristupačne i sigurne energije.
Bioplinu je u RH dan poseban naglasak, te je prema energetskoj strategiji iz 2009. cilj izgradnja postrojenja kapaciteta 110 MWe, dok bi prema Nacionalnom akcijskom planu, do 2020. trebalo biti instalirano 40 MWe. Nova energetska strategija za 2030. predviđa veći udio energije iz obnovljivih izvora nego važeća, te uz to predviđa i poticanje istraživanja i razvoja novih tehnologija.
RH zbog poljoprivrednih resursa ima visok potencijal, koje je moguće iskoristiti i postići ciljeve proizvodnje OIE do 2030. Elektrane na bioplin i biomasu predstavljaju najstabilniji obnovljivi izvor energije, smanjuju potencijalne ekološke opasnosti, zapošljavaju najveći broj radnika, imaju najveći udio komponenti iz domaće industrije u proizvodu i daju najveći doprinos gospodarstvu.
Postojeća bioplinska postrojenja koja za proizvodnju bioplina koriste supstrate iz poljoprivrede, pored životinjskog i biljnog otpada, u najvećoj mjeri upotrebljavaju i kukuruznu silažu, koja najčešće služi kao primarna energetska kultura. Prema doprinosu u energetskoj bilanci proizvodnje bioplina, kukuruzna silaža sudjeluje u udjelu koji je najčešće veći od 50 %. Pored činjenice da je kukuruz energetska kultura, primarna svrha proizvodnje jest za potrebe ishrane ljudi i stoke, što u velikoj mjeri utječe na tržišnu cijenu kukuruzne silaže. Iz tog razloga, sve su izraženije težnje da se u energetici kukuruz zamijeni energetskim kulturama druge generacije, koje se ne koriste za proizvodnju hrane, jeftinije su za proizvodnju, imaju niži ugljični otisak i moguć je uzgoj na poljoprivrednim površinama niže kvalitete.
U projektu se u tu svrhu istražuju tri alternativne energetske kulture: introducirana neinvazivna vrsta Miscanthus × giganteus, autohtona invazivna kultura Arundo donax L. i introducirana neinvazivna vrsta Sida hermaphrodita.
Kroz tri istraživačke aktivnosti istražuju se uvjeti proizvodnje, skladištenja te se određuje njihov energetski potencijal i definiraju tehnologije anaerobne obrade u postojećim bioplinskim postrojenjima te u novom inovativnom procesu, u kojem se predviđa viša učinkovitost proizvodnje bioplina nego u postojećim konvencionalnim procesima.
 
Ciljevi projekta:
• Objava 7 znanstvenih radova u časopisima indeksiranim na platformi „Web of Science“,
• Zaštita intelektualnog vlasništva,
• Uspostava trajne suradnje Prijavitelja i Partnera.
 
Dodatni cilj projekta jest i definiranje tehnologije za učinkovitu anaerobnu obradu razmatranih energetskih kultura sa maksimalnom proizvodnjom bioplina. Definiranjem tehnologije te izradom studije isplativosti, otvara se kanal za implementaciju navedenih tehnologija u postojećim i budućim bioplinskim postrojenjima.
 

Razdoblje provedbe

Početak: 23.12.2020.
Završetak: 23.12.2023.
Izvršeno

Naziv natječaja: Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije KK.01.1.1.07 – inačica 6

Izvor financiranja: Europski strukturni i investicijski fondovi, Operativni program Konkurentnost i kohezija

Uloga AFZ: koordinator

Ukupna vrijednost: 603 244,36 EUR (4 545 144,65 HRK)

Financirani iznos:  447 850,10 EUR (3 374 326,59 HRK)

Broj ugovora: KK.01.1.1.07.0078

Početak provedbe: 24.12.2020.

Završetak provedbe: 24.12.2023.

Web stranica projekta: https://strukturnifondovi.hr/

Istraživački tim

Tajana Krička

Organizacija i vođenje provedbe projekta i istraživačkog dijela projekta.

Vanja Jurišić

Organizacija analiza sastava energetskih kultura i digestata. Praćenje funkcionalnosti i iskoristivosti opreme, vrednovanje dobivenih rezultata analiza. Provedba analiza svojstava biomase i digestata. Popularizacija razvoja tehnoloških unapređenja kroz znanstvene publikacije, seminare i prezentacije.

Nikola Bilandžija

Organizacija žetve biomase energetskih kultura, provedba analize određivanja klora. Popularizacija uzgoja i energetskog korištenja istraživanih kultura kroz znanstvene publikacije, seminare i prezentacije.

Josip Leto

Prikupljanje uzoraka s polja. Popularizacija znanosti putem znanstvenih radova, radionica, tribina i predavanja.

Neven Voća

Prikupljanje uzoraka s polja. Popularizacija tehnoloških unapređenja kroz znanstvene članke, seminare i radionice.

Gregor Drago Zupančič

Konstrukcija anaerobnih tehnologija i uređaja, analiza masenih i energetskih bilanci, izrada protokola istraživanja, vrednovanje rezultata.

Mario Panjičko

Ocjena energetskog potencijala i biorazgradivosti energetskih kultura. Vrednovanje rezultata.

Novozaposlena osoba

Sudjelovanje u izradi protokola i izvođenje istraživanja (vođenje pilotnih procesa, laboratorijskih analiza i izrada analitičkih izvještaja). Sudjelovanje na pripremi biomase.

Novozaposlena osoba

Sudjelovanje u izradi protokola i izvođenje istraživanja (vođenje pilotnih procesa, laboratorijskih analiza i izrada analitičkih izvještaja). Sudjelovanje na pripremi biomase.

Ana Matin

Organizacija diseminacijskih aktivnosti, Popularizacija znanosti putem radionica, tribina i predavanja.

Mateja Grubor

Sudjelovanje u diseminacijskim aktivnostima, Popularizacija znanosti putem radionica, tribina i predavanja.

Goran Lukić

Sudjelovanje u promidžbi i vidljivosti. Pružanje tehničke pomoći vanjskim pružateljima usluga tijekom izrade analize tržišta, provjere patentabilnosti intelektualnog vlasništva proizašlog iz projekta.